A povod je ozbiljan, Svjetski meteorološki dan. Smiješio se lijep vikend i subota 19. ožujka 2005. Tko može bolje od nas samih osjetiti taj dan?
Nakon prošlogodišnje proslave u Istri, sjećate se, lopticu smo prebacili na Kvarner. Nakon kraćeg uvjeravanja kolege s Krka prihvatili su servu i organizaciju fešte. Sve je moglo početi. Okupila se lijepa brojka od 19 kolegica i kolega. Bilo nas je s GMP Rijeka i Pazin, PMC Rijeka i ZMP Pula i Krk. Posebno veseli odaziv kolega s GMP Gospić i Mali lošinj. Nažalost bolest je, u zadnji čas spriječila kolegu sa GMP Ogulin, te mu želimo brzo ozdravljenje.
Fešta je mogla početi. Počelo je na aerodromu Krk, posjetu prostorima meteorološke službe s pogledom na meteorološki krug (udaljen 300 m niz pistu). Domaćini kažu, a treba im vjerovati, da je poseban „gušt“ odšetati do kruga na motrenje pri škuroj buri ili buri uz brzinu vjetra od 15 do 45 čv. Čekala nas je marenda u Omišlju, a potom i obilazak Omišlja, starog Fulfinijuma, uz stručno vodstvo mjesnog župnika.
Laganom vožnjom duž otoka prošli smo pored grada Krka, starog naziva Curicuma, do Punta. Cilj e otočić Košljun koji se smjestio usred Puntarske vale. Na samom otočiću promjera 1074 m smješten je kompleks franjevačkog samostana. Tragovi života datiraju još od Japoda i Liburna, preko Rimljana, bediktinaca (XI-XV st.), te franjevaca (od XV st. pa na ovamo). Prošavši kroz prostore sakralne i etnografske zbirke naišli smo na stari barometar.
Nažalost godina proizvodnje nije poznata, ali pretpostavka je da datira s kraja 19.st. ili početkom 20 st.. Proizvođač: A. Pichler´s Witwe & Sohns, Lehrmittal –Anstalt. Još veće iznenađenje je što i danas pokazuje vrijednost tlaka izraženog u milimetrima s tekstualnim opisom vremena na skali.
Zainteresiralo me da li u ljetopisima postoje podaci o ekstremnim vremenskim prilikama ili neverama. Gvardijan fra Stjepan Žužić kaže da je jedan od franjevaca mnogo prije obavljao neka opažanja i mjerenja količine oborine u razdoblju 20 godina, ali da ništa od toga ili sličnog materijala nije sređeno ili obrađeno. Poslije sam u brošuri fra Bernarda Barčića Flora i vegetacija otočića Košljuna pronašao podatak od 12. veljače 1929. kad se temperatura na
otočiću spustila do -12°C, te je more uz obalu Košljuna bilo okovano debelim slojem leda. Zanimljivo je da na tako malom prostoru egzistira bogat floristički materijal od 540 biljnih vrsta, te 151 vrsta gljiva iz 33 porodice.
Nazad na Punat pa kroz puntarsku dolinu (zanimljivost je da masline na toj mikro lokaciji po stablu daju 30-50kg ploda) do Vrbničke doline s mnoštvom trsova. Dakako, pretpostavljate da nismo mogli, a ne svratiti, u konobu obitelji Katunar. Obišavši podrum dođosmo do ˝knjižnice˝, a tamo pretpostavljate mnogo nepročitanih ˝knjiga˝. Nismo se mogli odlučiti koja je uspješnica pa smo krenuli redom na ˝iščitavanje zadanog štiva˝ tipa žlahtina, morski biser,
crnog vina, rakije …U knjizi utisaka osta upisano o posjetu meteorologa i zahvali bogu Sunca i plodnoj Vrbničkoj dolini na mnogim ispisanim i nepročitanim ˝knjigama˝.
Očekivao nas je Vrbnik, taj opjevani gradić na surovoj litici ponad mora okupan poslijepodnevnim suncem. Očarava. To se mora doživjeti. Vrijeme neumitno teče pa je trebalo požuriti podno Dobrinja do Malinske do zadnje točke našeg puta. Puni utisaka, ˝načitani˝ ali izgladnjeli jedva dočekasmo crni rižoto te tako omamljeni i zadubljeni u svoje pjate, uz ćakulu i škerce polako privedosmo kraju i ovu feštu.
Rastali smo se uz zahvalu domaćinima, u dobroj vjeri do novog susreta s istim povodom.
Tekst: Ivan Ljuština
Snimili: Ivan Ljuština i Andrej Ukotić
