METEO-LEX je projekt Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji financira Europska unija, NextGenerationEU. Projektom se po prvi puta pristupa istraživanju jezika domene meteorologije ujednačenim teorijsko-metodološkim lingvističkim okvirom, temeljenim na kognitivnolingvističkim postavkama o neraskidivoj svezi znanja o jeziku i znanja o svijetu. Cilj je projekta izgraditi računalnu bazu meteoroloških izraza u hrvatskom jeziku – Meteorologikon – prvi jezični resurs posvećen općejezičnim, svakodnevnim izrazima u kojima je sadržano pojmovno i kulturno bogatstvo jezika meteorologije, ali i njegove varijacije u raznim oblicima komunikacije danas i promjene kroz vrijeme. U bazi će, pored hrvatskog, biti predstavljena građa iz tri tipološki različita jezika, čime se Meteorologikon od samoga začetka oblikuje kao višejezični resurs s velikim potencijalom za buduća tipološka i kontrastivna istraživanja na globalnoj razini. U projektu, pored lingvista i filologa, sudjeluju i meteorolozi, čime se otvaraju široke mogućnosti suradnje u ovom i budućim interdisciplinarnim istraživanjima odnosa čovjeka i meteorološkog vremena.
Osnovni ciljevi projekta su:
• opis jezika kojim svakodnevno govorimo o vremenu
• analiza meteoroloških pojmova iz različitih perspektiva
• usporedba izraza u različitim jezicima
• izgradnja računalne baze meteoroloških izraza.
Vanjski suradnici na projektu su naši članovi Vesna Đuričić i Ivan Čačić.
Projekt je službeno počeo 1. listopada 2025., a operativno u veljači 2026. Predstavljanje projekta javnosti održano je na 3. Bioetičkom arboretumu održanom u Botaničkom vrtu u Zagrebu 22. travnja 2026. u sklopu kojeg je održana panel rasprava Meteorologikon – vrijeme u jeziku, misli i kulturi (METEO-LEX). Sudionici rasprave bili su voditeljica projekta Daniela Katunar iz Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te naši članovi Ivan Čačić i Vesna Đuričić.
Iako različite struke mogu imati različite ciljeve i predmete proučavanja, jezik je primarno sredstvo kojim stručnjaci komuniciraju svoje rezultate široj javnosti. Zbog toga su izazovi s kojima se danas suočavamo u komunikaciji tema o okolišu i vremenu bili osnovna tema panela.
Na panelu u Botaničkom vrtu sudjelovali su studenti Filozofskog fakulteta i zainteresirani građani.
Snimke s panela možete pogledati na Youtube kanalu projekta.
Na kraju prve godine projekta, 16. rujna 2026. održan je sastanak članova radnog tima te okrugli stol na kojem su sudjelovali Daniela Katunar, Vesna Đuričić i Ivan Čačić te profesori i studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na okruglom stolu razgovaralo se o važnosti jezika u svakodnevnom poslu meteorologa, posebno u oblikovanju vremenske prognoze kao i o razvoju i promjeni jezika i jezičnih izraza tijekom vremena; o diskrepanciji između terminologije koja teži preciznosti i načina na koje se pojedini termini koriste u svakodnevnom jeziku; o pitanju etičnosti i etičkog djelovanja u kontekstu djelovanja između znanstvene objektivnosti/neutralnosti i angažiranosti; diskutiralo se može li jezik biti alat etičkog djelovanja, a ne samo prijenosa informacija kao i da li učestalo korištenje određenih izraza (npr. „neuobičajeno toplo za ovo doba godine" ili „pakleno") može dovesti do normalizacije klimatskih promjena pa se mijenja naš osjećaj za „normalno vrijeme” te ima li u tome skrivenih etičkih implikacija.
